Veleopćina Frakanava- Pervane –Mučindorf- Dolnja Pulja leži u sridnjem Gradišću i je 10 km južno od Gornje Pulje
Regija oko Frakanave je ur bila naseljenja u času Rimljanov. U Frakanavi ima dva nalaze, i to Bersteinstra‘e, ka ide prik općinskoga hatara, i rimljanske kovane pineze, ke su našli prilikom zgrade željeznice 1913. ljeta.
Prvi put dokumentarno spomenuta je Frakanava 1156 ili 1157. Ljeta. U ovom pismu ugarsko- hrvatskoga kralja Geze II. se je zvalo naselje oko Frakanave Sarud. S ovim dokumentom kralj daruje svojim vjernim vitezom bratom Gottfried i Albrecht Frank naselje Sarud, koje leži zu potok Rabnitz.
U jednom dokumentu iz 1262. Ljeta se selo zove „Francaun“. Ov dokument pokaže, da je selo bilo u imanju Frank, ki je i ovde stanovao i tako selu dao ime.
Ime sela dočuti tokom stoljeća puno promjenov: “Franchnauve”, “Frankllou” i “Franko”. Franko pak ostane ime sela do 1908. Ljeta, kad selo kroz madjarizaciju dostane ime „Repcesarud“. Ovo ime nosi selo do „Anschlussa“ Gradišća Austriji. Od 1921. Ljeta je službeno ime sela Frakanava.
Pokoljenje Frankov se je podililo u tri linije. Jedna linija se je zvala o imenu sela Franko. Potomstvo ove linije je postalo jako bogato i ugledano. Nadbiškup Nikola Frank je znamda dao izgraditi crikvu u Frakanavi
1475. ljeta Linija Frank već nima muški potomcov i tako sve imanje spade najzad na ugarsku korunu. Kralj Matthias Korvin daruje Frakanavu banu Egervary. Selo ostane dugo u imanju bana. U času „Jagellonov“ Frakanava spade upod upliv Kisega. Sa Sudbinom varoša Kiseg je selo dugo povezano. 1529 ljeta dostane Nikola Jurišić varoš Kiseg i 13 sel, pod njimi je i Frakanava, od Ferdinanda I za dar. Pokoljenje Jurišić je vladalo nad Kisegom do 1570. Pri opsadi Beča i Kisega kroz Turke 1529. Ljeta su dijeli Gradišća morali jako trpiti. I Frakanava nije ostala očuvana od Turkov. Selo su opustošili i samo mali dio stanovnikov je mogao pobignuti u lozu.
Po boju s Turki je krajina oko Kisega opustošena i nije bilo stanovnikov. Jurišić je bio zapovidnik cesarske voljske u Hrvatskoj. Tako je bilo za njega lako da naseli Hrvati u krajini oko Kisega. Misli se da su se prvi Hravti naselili oko 1543. Ljeta. Selidba Hravtov je durala do konca 16. Stoljeća.
Iz ke krajine Hrvatske su ljudi došli u Frakanavu se nažalost ne zna. Misli se da su došli iz Krajine oko Karlovaca. Kad su Hrvati pak došli u Frakanavu i našli Nimce, ki su preživili boj, kod pravoga obrova Rabnitza, nazvali su on kra sela nimški kraj. Oko 1570. Je nastao Franz Schönbach gospodar Kisega. Malo kasnije dojde Ivan Cosorone u Kiseg. Njegova kćer se malo kasnije uda za jednoga Nadazdy-ja i tako Kiseg dojde pod upliv ovoga pokoljenja. 1613. ljeta daruje Kralj Matthias II Tomašu Szechy Kiseg. Njihovi potomci vladaju nad Kisegu do 1675. Malo kasnije pak preuzme pokoljenje Esterhazy vlast prik Kisega. Vlast Esterhazy dura do 1848. Ljeta.
Revolucije 1848 ljeta dostignu i Frakanavu. Selo dojde u veliku stisku. Po srušenjem ugarske revolucije kod Pandrofa i Niuzalja pošalje ban Jelačić iz Hrvatske dio svojih četa ponajzad. Tri vojaki se zabludu i dojdu u malin u Frakanavi. Muži je najdu i je ubiju. Kod Vilagos se u augustu 1849 zavrži revolucija. U jeseni cesarski vojaki ulovu zločince u Frakanavi.Zato one dva brate Klabučić i Paula Dreiszker ustrilju u Harki. Hrvati u okolici zamiru Frakanvcem ovo umorstvo i je porugljivo nazivaju „Tukavci“. Ovo ime se je do danas obdržalo.
Novo razdoblje je dobrimilo seljakom prestanak feudalizma. Od onda seljaki već ne moradu platiti porcije i imaju slobodno imanje. U ovom času Frakanava doživi kulturan i gospodarstven vrhunac.
Ov vrhunac se prekine s Prvim Svitskim Bojem. 40 mladi muži iz Frakanave ostavi njev žitak na bojni polja. Zato se 1923. Ljeta načinji bojni spomenik, ki na one spominja. 1921. ljeta je Anschluss Gradišća Austriji. Anschluss je doprimio čuda problemov. Gradišće je dobro napredovalo. Hrati su imali najveće poteškoće Anschlussom. Oni su našli kup ljudi, med njimi Martin Meršić starji i Mate Meršić- Miloradić, ki su bili sposobni da riješu probleme. Mate Meršić- Miloradić je najveći pjesnik Gradišćanskih Hrvatov, i je kovao hrvatsko ime za Gradišće. Frakanava se je u času med onimi dvimi svitskimi boji čisto preminjila. Stani, ki su imali sa slamom pokrte krove, su se zgubili u selu.
Ovo sve se je zničilo kroz Drugi Svitski Boj. Kratko pred koncem boja je i Frakanava naranjena. U jeseni 1944. Ljeta je došlo puno prisilnih djelačev u Frakanavu da ozidju stijenu. Ovi ljudi su morali djelati pod za ljude nevridni prilika. Na frakanavskom hataru je kroz ovo zgradnju bila samo mala škoda, kad je stijena zapadno od Frakanave bila
Na Veliki petak 1945 su došle prve ruske trupe u selo. Oni su ali samo ostali 5 dani i su onda išli dalje u Beš. Izvan mosta kod Rabnitze ništa nisu znišili, ar nije bilo borbe u selu. Ipak je puno ljudi umrlo u Drugom Svitskom Boju. 25 muži je umrlo i puno ich već nije došlo domom.
Obnovljenje sela se je počelo i tako su odnosili šine željeznice, jer je jur dugo nisu hasnovali. Došlo je do živoga gradjevinstva. Poljodjestvo se je mehaniziralo i tako se ja razvilo dobro gospodarstvo.
Zemlja Gradišće je s 1.1.1971. ljeta Frakanavu, Dolnju Pulju, Pervane i Mučindrof proglasila kod veleopćinu Frakanava- Dolnja Pulja.